domingo, 2 de junio de 2019

Ugledni čileanski književnik naših korijena gostovao u Društvu hrvatskih književnika







Jučer je u Zagrebu Društvo hrvatskih književnika priredilo gostovanje čileanskog književnika hrvatskih korijena Andrésa Moralesa Milohnića te predstavljanje njegove knjige pjesama "Escrito en glagolítico / Napisano glagoljicom"; u prijevodu dr. sc. Željke Lovrenčić.  VREMEPLOV U domovini nakon 60 godina: 'U Čile ću ponijeti brački kamen' Nakon pozdravnog govora Đure Vidmarovića, predsjednika Društva hrvatskih književnika, uz autora Andrésa Moralesa Milohnića, nadahnuto je govorila književnica i prevoditeljica dr. sc. Željka Lovrenčić.  Čarobne Moralesove stihove interpretirao je dramski umjetnik Joško Ševo. Potaknut Ševinom glumačkom ekspresijom njegove lirike, publiku je potom oduševio sam pjesnik Morales Milohnić čitajući vlastite stihove i prenoseći svojim melodioznim baritonom svu semiotičku dubinu svoje poezije na španjolskom jeziku. Voditeljica Tribine DHK bila je Lada Žigo Španić. POLITIKA USELJAVANJA Doznajte zašto su Hrvati odlazili u Čile Andrés Morales Milohnić je pjesnik, sveučilišni profesor filologije i esejist. Najmlađi je član Čileanske akademije za jezik (primljen 2007.), koja djeluje od 1885. Rođen je 1962. u Santiagu, profesor je književnosti i predaje više filoloških disciplina na dvama sveučilištima: na državnom Universidad de Chile i na privatnom Diego Portales.  Dosad je objavio 19 zbirki poezije i smatra se jednim od najboljih hispanoameričkih pjesnika srednjeg naraštaja. Djela su mu prevedena na devet jezika i uvrštena u više od 40 izbora poezije u Čileu i inozemstvu. Dobitnik je niza vrijednih književnih nagrada, od kojih je najvažnija Nagrada Pablo Neruda 2001.  SOKOLOVI U MOJOJ DUŠI Hrvatica iz Čilea napisala knjigu o životu svog oca: Bio je to najstrašniji rastanak "Veliki je promotor hrvatske kulture u Čileu", među ostalim istaknula je hispanistica dr. sc. Željka Lovrenčić.

Pročitajte više 
na: 



viernes, 31 de mayo de 2019

ESTRENO EN CHILE DE LA PELÍCULA CROATA "TI MENE NOSIS / TU ME LLEVAS"





Una película croata dentro del marco del 21. Festival del cine europeo, que tradicionalmente organizan la Delegación de la Unión Europea en Chile y los países miembros de la Unión Europea con una embajada residente en Santiago.
 
Este año Croacia participa con la reciente y prestigiosa película Tú me llevas, de la joven directora croata Ivona Juka, y protagonizada por los mejores actores y actrices croatas del momento.
 
Un trailer de la película está disponible en este enlace: 

https://festivalcineeuropeo.cl/peliculas-festival/tu-me-llevas/

 
 
La película Tú me llevas será proyectada en cuatro ciudades chilenas según el siguiente calendario:

 
Punta Arenas – Universidad de Magallanes, el 30 de mayo a las 19:30h - entrada liberada
 
Antofagasta – Sala Museo Ruinas de Huanchaca, el 7 de junio a las 19:00h - entrada liberada
 
Santiago - Centro cultural de la Moneda, Cineteca Nacional, el 8 de junio a las 20:15h - entrada 2.000 CLP
 
Concepción – Corporación Alianza Francesa, el 14 de junio a las 19:30h - entrada liberada

 
 
Más sobre el 21. Festival del cine europeo en Chile: https://festivalcineeuropeo.cl/


domingo, 28 de abril de 2019

PORTORIKANSKI PJESNIK DAVID CORTÉS CABÁN O BILOSNIĆEVU “TIGRU”



Pjesnička zbirka “Tigar” Tomislava Marijana Bilosnića, koja je već doživjela inozemnu recepciju i dalje zaokuplja pažnju svjetske književne kritičke scene


Ovih dana o „Tigru“ je pisao i poznati  portorikanski pjesnik i esejist David Cortés Cabán (Arecibo, Puerto Rico, 1952.), izvanredni profesor na Odsjeku za suvremene jezike na Hostos Community Collegeu Sveučilišta u New Yorku. Svoj opsežni esej David Cortés Cabán objavio je na uglednom, i u hispanskome svijetu poznatom književnom portalu Crear en Salamanca,kojega uređuje pjesnik i umjetnički fotograf  José Amador Martín.

Bilosnićeva zbirka pjesama „Tigar”, dosad prevedena na četrnaest jezika, 2015. godine pod naslovom „El tigre” prevedena  je i tiskana na španjolskom jeziku u izdanju izdavačke kuće „El Trilce“ u Salamanci, s predgovorom akademika, peruansko-španjolskog pjesnika Alfreda Péreza Alencarta. Pjesme na španjolski prevela je dr. sc. Željka Lovrenčić, koju u Španjolskoj zovu „Gospa od prevođenja“. Knjigu je ilustrirao sveučilišni profesor, slikar Miguel Elías.
Uz akademika Alfreda Péreza Alencarta, koji je o „Tigru“ pisao u više navrata, o ovoj Bilosnićevoj zbirci u svijetu još su pisali, venecuelanski književnik, sveučilišni profesor Enrique Veloria Vera, američki sveučilišni profesor dr. John Taylor, koji je „Tigra“ uvrstio i u svoju knjigu „Pregled suvremene europske lirike / The Litlle Tour through European Poetry“, rumunjska književnica Tatiane Radulescu, albanski književnik Arian Leka, makedonski književnici Risto G. Jačev, Vasil Tocinovski, Hristo Krstevski, romski pjesnik Jusuf Sulejman i kritičar Demir Sulejman, a tekstovi o „Tigru“ izišli su i u Čileu, Kolumbiji, Kubi, Portugalu, Mađarskoj.
Portorikanski pjesnik i esejist David Cortés Cabán svoj esej o Bilosnićevoj zbirci naslovljen „Uživajte u Tigu „El tigra“ Tomislava Marijana Bilosnća“ počinje konstatacijom da je “Tigar Marijana Bilosnića prije svega duboka poezija“ uspoređujući pjevanje hrvatskog pjesnika s pjevanjima W. Blake, Jorge Luisa Borgesa, Eduarda Lizalde, prozu Atsushi Nakajima, i drugih koji su pjevali na istu temu, zaključujući kako „Nismo iznenađeni što tigar Tomislava Marijana Bilosnića putuje od srca do pogleda, a iz pogleda u duboku dimenziju koja prati njegovo pamćenje u vremenu“.
U svom vrlo iscrpnom i nadahnutom eseju o Bilosnićevu Tigru Caban ističe zanimljivost kompozicije Bilosnićeve zbirke.  Naime „bit će potrebno zapamtiti da se šest dijelova knjige bavi jednom temom: tigrom. Ovdje nema odstupanja s tematskog stajališta. Zato će gdje god pogledamo, biti prisutna slika tigra. I sami naslovi će funkcionirati kao ključ za ono što će tekstovi kasnije otkriti. Zbog toga otvaraju vrata onome što se nadamo naći u čitanju. S druge strane, za Tomislava Marijana Bilosnića tigar je biće koje afirmira svoju prisutnost kroz najdramatičnija životna iskustva. Ona se ne pretvara u sukobe ili destruktivne borbe s bilo čim. Ona postoji zato što poezija postoji, i zato što je njezina povijest također povijest poezije“.
Ono što je bitno za samu zbirku pa i Bilosnića kao umjetnika, jest činjenica da njegova poezija vremenom otvara sve više prozora prema svijetu, otvara nova čitanja istodobno se vraćajući „drugom glasu“ civilizacije. Stoga ne čudi da su i Taylorov i Cabanov ali i Radulescin zaljučak gotovo isti. Ili kako je sam David Cortes Caban zaključio što je to nadahnjujuće u Bilosnićevu Tigru  – „Prema Bilosniću, svi imamo pravo postati tigrovi. To bi trebalo biti ono što bismo trebali biti po pozivu i estetskoj lucidnosti“.