domingo, 28 de abril de 2019

PORTORIKANSKI PJESNIK DAVID CORTÉS CABÁN O BILOSNIĆEVU “TIGRU”



Pjesnička zbirka “Tigar” Tomislava Marijana Bilosnića, koja je već doživjela inozemnu recepciju i dalje zaokuplja pažnju svjetske književne kritičke scene


Ovih dana o „Tigru“ je pisao i poznati  portorikanski pjesnik i esejist David Cortés Cabán (Arecibo, Puerto Rico, 1952.), izvanredni profesor na Odsjeku za suvremene jezike na Hostos Community Collegeu Sveučilišta u New Yorku. Svoj opsežni esej David Cortés Cabán objavio je na uglednom, i u hispanskome svijetu poznatom književnom portalu Crear en Salamanca,kojega uređuje pjesnik i umjetnički fotograf  José Amador Martín.

Bilosnićeva zbirka pjesama „Tigar”, dosad prevedena na četrnaest jezika, 2015. godine pod naslovom „El tigre” prevedena  je i tiskana na španjolskom jeziku u izdanju izdavačke kuće „El Trilce“ u Salamanci, s predgovorom akademika, peruansko-španjolskog pjesnika Alfreda Péreza Alencarta. Pjesme na španjolski prevela je dr. sc. Željka Lovrenčić, koju u Španjolskoj zovu „Gospa od prevođenja“. Knjigu je ilustrirao sveučilišni profesor, slikar Miguel Elías.
Uz akademika Alfreda Péreza Alencarta, koji je o „Tigru“ pisao u više navrata, o ovoj Bilosnićevoj zbirci u svijetu još su pisali, venecuelanski književnik, sveučilišni profesor Enrique Veloria Vera, američki sveučilišni profesor dr. John Taylor, koji je „Tigra“ uvrstio i u svoju knjigu „Pregled suvremene europske lirike / The Litlle Tour through European Poetry“, rumunjska književnica Tatiane Radulescu, albanski književnik Arian Leka, makedonski književnici Risto G. Jačev, Vasil Tocinovski, Hristo Krstevski, romski pjesnik Jusuf Sulejman i kritičar Demir Sulejman, a tekstovi o „Tigru“ izišli su i u Čileu, Kolumbiji, Kubi, Portugalu, Mađarskoj.
Portorikanski pjesnik i esejist David Cortés Cabán svoj esej o Bilosnićevoj zbirci naslovljen „Uživajte u Tigu „El tigra“ Tomislava Marijana Bilosnća“ počinje konstatacijom da je “Tigar Marijana Bilosnića prije svega duboka poezija“ uspoređujući pjevanje hrvatskog pjesnika s pjevanjima W. Blake, Jorge Luisa Borgesa, Eduarda Lizalde, prozu Atsushi Nakajima, i drugih koji su pjevali na istu temu, zaključujući kako „Nismo iznenađeni što tigar Tomislava Marijana Bilosnića putuje od srca do pogleda, a iz pogleda u duboku dimenziju koja prati njegovo pamćenje u vremenu“.
U svom vrlo iscrpnom i nadahnutom eseju o Bilosnićevu Tigru Caban ističe zanimljivost kompozicije Bilosnićeve zbirke.  Naime „bit će potrebno zapamtiti da se šest dijelova knjige bavi jednom temom: tigrom. Ovdje nema odstupanja s tematskog stajališta. Zato će gdje god pogledamo, biti prisutna slika tigra. I sami naslovi će funkcionirati kao ključ za ono što će tekstovi kasnije otkriti. Zbog toga otvaraju vrata onome što se nadamo naći u čitanju. S druge strane, za Tomislava Marijana Bilosnića tigar je biće koje afirmira svoju prisutnost kroz najdramatičnija životna iskustva. Ona se ne pretvara u sukobe ili destruktivne borbe s bilo čim. Ona postoji zato što poezija postoji, i zato što je njezina povijest također povijest poezije“.
Ono što je bitno za samu zbirku pa i Bilosnića kao umjetnika, jest činjenica da njegova poezija vremenom otvara sve više prozora prema svijetu, otvara nova čitanja istodobno se vraćajući „drugom glasu“ civilizacije. Stoga ne čudi da su i Taylorov i Cabanov ali i Radulescin zaljučak gotovo isti. Ili kako je sam David Cortes Caban zaključio što je to nadahnjujuće u Bilosnićevu Tigru  – „Prema Bilosniću, svi imamo pravo postati tigrovi. To bi trebalo biti ono što bismo trebali biti po pozivu i estetskoj lucidnosti“.




POEMAS DE SLAVKO JENDRIČKO (Traducción de Željka Lovrenčić)

    El paisaje de Senka (Senkin pejzaž)   Senka ya varios años encerrada en psiquiatría no se afeó solamente no ve nada ...